Informacione tehnologije (1 godina, 60 ESPB, master studije) 2024

Povratak na listu studijskih programa

Kurikulum

Struktura studijskog programa

Vrsta studija

Studijski program MAS Informacione tehnologije obuhvata master akademske studije iz polja informacionih tehnologija na Univerzitetu u Novom Sadu, koje se izvode na Prirodno-matematičkom fakultetu.

Stručni, akademski, odnosno naučni naziv

Po završetku studija stiče se zvanje drugog stepena master informatičar.

Struktura studijskog programa

Uslov za sticanje zvanja master informatičar je da student položi tri obavezna predmeta predviđena programom (predmeti „Metode istraživanja“, „Stručna praksa“ i „Master rad – istraživanje“), uspešno odbrani master rad i sakupi ukupno 60 ESPB. Kurikulumom programa se definišu tri obavezna predmeta od 16 ESPB + završni (master) rad od 20 ESPB. Izborna nastava na studijskom programu je podeljena u 15 izbornih predmeta iz kojih je potrebno odabrati dovoljan broj bodova da se dostigne 60 ESPB.

Sadržaj obaveznog predmeta „Metodi istraživanja“ se odnosi se na kvalitativne i kvantitativne metode naučnog i stručnog istraživanja u oblasti informatike. Obavezni predmeti „Stručna praksa“ i „Master rad – istraživanje“ treba da unaprede kompetencije svršenih studenata u praktičnom i naučno-istraživačkom radu respektivno. Završni (master) rad treba obavezno da sadrži: predmet teme rada; pregled postojećeg stanja predmetne oblasti; cilj rada; dobijeni rezultati rada.

Izborni predmeti obuhvataju sledeće teme: priprema, planiranje i praćenje softverskih projekata, kao i na kritičku ocenu i analizu projekta; kritička analiza faktora od uticaja na održavanje ravnoteže između efikasnosti posla, saglasnosti sa zakonom i profesionalne prakse u oblasti informatike; savremene aspekte u oblasti softverskog inženjerstva (modelovanje i dizajn softverskih arhitektura; objektno-orijentisani razvoj softvera; softverske komponente i slično); sigurnost i bezbednost sistema, kao i teorijske i praktične nastavne sadržaje za modeliranje i implementaciju složenih informacionih sistema. U okviru ovog studijskog programa dozvoljeno je birati predmete sa drugih aktivnih studijskih programa u okviru Fakulteta do 12 ESPB uz odobrenje šefa studijskog programa i Veća Departmana za matematiku i informatiku (predmeti nisu navedeni u strukturi studijskog programa i zavise od ponude studijskih programa na Fakultetu).

Za upis na Master akademske studije mogu konkurisati lica koja su završila osnovne akademske studije (po Zakonu o visokom obrazovanju) u trajanju od 4 godine, nakon izvršene ekvivalencije položenih ispita i ostvarenih minimum 240 ESPB. Uslovi upisa na master akademske studije navedeni su u Pravilniku o upisu studenata na studijske programe Prirodno-matematičkog fakulteta. Postoji mogućnost prelaska sa jednog na drugi studijski program koristeći prenos bodova za iste ili srodne predmete. Kriterijumi i uslovi prenošenja ESPB propisani su Opštim aktom Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu.

Za izvođenje nastave koriste se klasične metode kao i savremene metode primenom računarske i komunikacione opreme. Na predavanjima, za obradu nastavnih sadržaja, koristi se auditorna metoda uz korišćenje računarske opreme. Vežbe se realizuju u računarskim učionicama na odgovarajućem softverskom okruženju.

Trajanje studija

Studije traju jednu godinu, a njihova ukupna vrednost je 60 ESPB.

Bodovna vrednost predmeta

Bodovna vrednost svakog predmeta iskazana je u tabeli rasporeda predmeta po semestrima i godinama studija, kao i u tabelama specifikacije predmeta.

Završni rad

Studijskim programom je predviđena izrada završnog rada. Završni (master) rad treba obavezno da sadrži: predmet teme rada; pregled postojećeg stanja predmetne oblasti; cilj rada; dobijeni rezultati rada.

Preduslovi za upis predmeta

Preduslovi za upis pojedinih predmeta ili grupe predmeta su naznačeni u tabelama specifikacije predmeta.

Svrha studijskog programa

Osnovna svrha ovog studijskog programa je školovanje stručnjaka iz oblasti informatike sa akcentom na oblast informacionih tehnologija i softverskog inženjerstva. Pored toga, svrha ovog programa je i priprema studenta za rad u nastavi iz oblasti informatike u osnovnim i srednjim školama.

Ova usmerenja su prepoznata kao neophodni kadrovski resursi za razvoj društva baziranog na znanju odnosno informacionog društva koje je već značajno razvijeno u zemljama Evropske unije, Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji, Japanu itd.. Navedena usmerenja pokrivaju deo koji se odnosi na softversku industriju, odnosno na razvoj i primenu softverskih sistema.

Srbija je počev od 2000. godine takođe izložena povećanoj potrebi za informatičkim kadrovima zbog povećanih investicija i pojave stranih kompanija i standarda kako u oblasti informatike, tako i u drugim oblastima koje imaju potrebu za informatičkom podrškom.

Ciljevi studijskog programa

Ciljevi studijskog programa su sledeći:

  • Osposobljavanje za uspešan kako individualni tako i timski rad.
  • Razumevanje i kritička ocena informacionih zahteva softverskih sistema.
  • Upoznavanje sa tehnikama modelovanja i dizajna softverskih arhitektura.
  • Razvoj informacionih sistema.
  • Obezbeđivanje teorijske osnove za razumevanje modernih servisa za upravljanje bazama podataka i njihovu integraciju u informacioni sistem.
  • Primena formalnih metoda za testiranje softvera.
  • Dizajniranje i implementacija distribuiranih sistema kao i njihovu integraciju.
  • Pregled razvoja zasnovanog na komponentama u svim fazama razvoja softvera.
  • Obrazovanje svestranih stručnjaka iz oblasti informatike, koji će biti u stanju da učestvuju u radu softverskih timova i da daju doprinos izučavanju informatičkih nauka, kao i da rešavaju nestandardne probleme koji se javljaju u informatičkoj praksi.
  • Obrazovanje svestranih stručnjaka u oblasti informatike, koji će biti u stanju da rade kao predavači u osnovnim i srednjim školama.

Kompetencije diplomiranih studenata

Opis opštih i predmetno-specifičnih kompetencija studenata

Opšte i predmetno-specifične kompetencije su:

  • Poznavanje i primena metoda analize i sintteze u procesu rešavanja problema.
  • Upravljanje projektima u svim fazama razvoja softverskih sistema.
  • Primena naučnih odnosno stručnih metoda u realizaciji projekata u oblasti informacionih tehnologija.
  • Osposobljenost za praćenje i primenu novih tehnologija u praksi.
  • Pridržavanje etičkih i društvenih normi u realizaciji projekata.

Opis ishoda učenja

Ishodi učenja su:

  • Razvoj softverske podrške u raznim oblastima.
  • Osposobljenost za naučno-istraživačku delatnost na univerzitetima i naučnim institutima i samostalan naučni rad.
  • Razumevanje uticaja apstrahovanja, modelovanja, arhitekture i obrazaca na razvoj softverskog proizvoda.
  • Praktična realizacija implementacije informacionih zahteva i kritička ocena uloge softverskih alata i metoda u inženjerstvu.
  • Sposobnost da se diskutuje o odlikama i nedostacima različitih metodologija razvoja informacionih sistema.
  • Jasno razumevanje različitih sistema za upravljanje bazama podataka i njihovih karakteristika.
  • Kritička ocena značaja testiranja softvera i procena potrebe i korisnosti formalnih metoda prilikom testiranja.
  • Kritička ocena trenutne osnove za evoluciju softvera, korišćenje tehnike reinženjerstva za migraciju i apstrakciju softvera.
  • Jasno razumevanje teorijske osnove razvoja zasnovanog na komponentama.
  • Poznavanje najnovijih istraživačkih smerova i dostignuća u oblasti informacionih tehnologija.
  • Sticanje niza teorijskih i praktičnih znanja za izvođenje nastave informatike uz poznavanje savremenih trendova u informatici i upotrebu savremenih informacionih tehnologija i opreme.

Kurikulum

Obavezni predmeti ukupno nose 36 ESPB (60%) zajedno sa master radom, a ostatak do 60 ESPB se dopunjava izbornim predmetima. Izborni predmeti se proizvoljno biraju iz grupe od 15 predmeta. Iz te grupe je potrebno odabrati najmanje 24 ESPB (40%). Na taj način se ukupan broj od 60 ESPB postiže kombinacijom obaveznih predmeta i izbornih predmeta na studijskom programu.

Raspored predmeta po semestrima i godinama studija

Redni broj Šifra Naziv Sem. Aktivna nastava Ost. ESPB Obavezni/
IzborniO/I
Tip predmeta
P V DON SIR
PRVA GODINA
1 IMU01 Metode istraživanja 1 3 2 0 0 0 6 O TM
2 Izborna grupa 1 24 I
3 IMI09 Stručna praksa 2 0 0 0 0 6 3 O SA
4 IMI10 Master rad – istraživanje 2 0 0 0 20 0 7 O NS
5 IMI11 Master rad – izrada i odbrana 2 0 0 0 0 4 20 O NS
Ukupno časova (predavanja + vežbe, DON, ostali časovi) i ESPB na godini 11–13 8–11 0 20 10 60
Ukupno časova aktivne nastave na godini 40–43
Ukupno časova nastave na godini 50–53
Ukupno časova aktivne nastave, ostalih časova i bodova za sve godine studija 50–53 10 60
  • Tip predmeta: TM – teorijsko metodološki, NS – naučno stručni, SA – stručno aplikativni
  • Časovi aktivne nastave: P – predavanja, V – vežbe, DON – drugi oblici nastave (laboratorijske vežbe, seminari i dr. u zavisnosti od specifičnosti studijskog programa), SIR – studijski istraživački rad, Ost. – ostali oblici nastave

Izborna nastava na studijskom programu

Redni broj Šifra Naziv Sem. Aktivna nastava Ost. ESPB Obavezni/
IzborniO/I
Tip predmeta
P V DON SIR
PRVA GODINA
1 IMI01 Inženjerstvo zahteva 1 3 2 0 0 0 7 I SA
2 IMU02 Privatnost, etika i društvena odgovornost 1 2 2 0 0 0 6 I TM
3 IMU03 Poslovna inteligencija 1 2 3 0 0 0 7 I NS
4 IMI02 Evolucija softvera 1 2 3 0 0 0 7 I SA
5 IMI03 Napredne teme softverskog inženjerstva 1 3 4 0 0 0 7 I TM
6 IMU04 Softversko inženjerstvo za kritične sisteme 1 2 3 0 0 0 7 I NS
7 IMU05 Računarska grafika 1 3 2 0 0 0 8 I SA
8 IMI04 Metodika programiranja 1 2 3 0 0 0 7 I TM
9 IMI05 Metodika informatike 1 2 3 0 0 0 7 I TM
10 IMI06 Istorija informatike 1 2 0 0 0 0 4 I AO
11 IMI07 Arhitektura softvera 1 2 2 0 0 0 6 I SA
12 IMU06 Strukture podataka i algoritmi 3 1 2 3 0 0 0 8 I TM
13 IMU07 Analiza kompleksnih mreža 1 2 2 0 0 0 6 I NS
14 IMU08 Baze prostornih podataka 1 2 2 0 0 0 6 I SA
15 IMI08 Bezbednost i sigurnost sistema 1 2 2 0 0 0 7 I NS
  • Tip predmeta: TM – teorijsko metodološki, NS – naučno stručni, SA – stručno aplikativni, AO – akademsko opšteobrazovni
  • Časovi aktivne nastave: P – predavanja, V – vežbe, DON – drugi oblici nastave (laboratorijske vežbe, seminari i dr. u zavisnosti od specifičnosti studijskog programa), SIR – studijski istraživački rad, Ost. – ostali oblici nastave